Nazovite nas: +385 51 232 016

Glagoljski lapidarij

VALUNSKA PLOČA

GLAGOLJSKI LAPIDARIJ U VALUNU

 

Misionarskom djelatnošću sv. braće Ćirila i Metoda Slavenska pismenost dobiva u IX. stoljeću čvrst temelj. Na poziv moravskog kneza Rastislava godine 863., bizantski car šalje sv. braću u Moravsku. Knez je tražio misionare koji bi njegovom narodu naviještali vjeru na razumljivu jeziku. Sv. Braća su prevela su bogoslužne knjige na onaj slavenski dijalekt kojim su govorili Slaveni u okolici njihova rodna grada Soluna.  Kako se staroslavenske riječi nisu mogle točno pisati ni latinskim ni grčkim slovima, to su oni iznašli novo pismo za Slavene – GLAGOLJICU.

U hrvatskim primorskim zemljama – na istarskom poluotoku, na Kvarnerskim otocima, u Hrvatskom primorju i Dalmaciji – služba Božja  na staroslavenskom jeziku u katoličkim crkvama te slavensko pismo   GLAGOLJICA   u   liturgiji i u javnom životu izvan crkve, zadržali su se na životu punih tisuću godina odnosno sve do šezdesetih godina XIX. stoljeća.

Drugo i sasvim različito slavensko pismo je ĆIRILICA. To je u stvari, grčko pismo ali prilagođeno staroslavenskom jeziku. Ono je krajem IX. stoljeća bilo uvedeno u Bugarsku a iz nje se proširilo svuda među pokrštenim Slavenima, pa i po Hrvatskoj. Sve do današnjih dana ćirilicom pišu: Bugari, Makedonci, Srbi, Crnogorci, Rusi i Ukrajinci.

Ako ste Valun izabrali kao vaše turističko odredište za vaše ljetovanje ili je Valun samo cilj vašeg izleta, znajte da ste u prastarom glagoljaškom ambijentu. Na valunskom groblju, pred crkvom sv. Marka, otkriven je najstariji hrvatski glagoljski natpis iz XI. stoljeća – VALUNSKA PLOČA.

Stoga je razumljivo da je  baš u Valunu postavljen GLAGOLJSKI LAPIDARIJ, zbirka kopija glagoljskih natpisa iz Hrvatske koji je predan javnosti 30. listopada 1987. godine.  Tu su predstavljeni najstariji naši glagoljski natpisi iz XI. i XII. stoljeća a uz njih i izabrani spomenici iz mlađih stoljeća. I dok budete sjedili u ovom malom imaginarnom muzeju na otvorenom u konobi „ TOŠ JUNA“ ,  prošećite okom po

izloženom starom kamenju i upoznajte se s jednim dijelom kulture povijesti naroda i kraja koji vas prijateljski dočekuje.

 

1.  KAMENI DRŽAK IZ HUMA

Bio je ugrađen na vrhu zvonika crkve ili neke kuće u Humu u Istri kao podnožje željezna križa. Na njegove četiri strane uklesana su glagoljskim slovima kurzivom u XV _ XVI stoljeću imena četiriju evanđelista:

M (A) R K O     L U K A     I V (A) N     M A T E

Ta imena su služila kao sakralna zaštita od nevremena i tuče i od svih zala koja bi mogla doći sa svih četiriju strana svijeta.

 

2.  KAMENICA ZA BLAGOSLOVLJENU VODU IZ MOŠĆENICA

Kamenicu iz ruševne crkve sv. Ivana koja se nalazi uz more podno Mošćenica, izradio je domaći pučki klesar koji je u Mošćenicama isklesao kameni reljef sv. Petra a u Dragozetićima na otoku Cresu likove sv. Dabijana i Sebastijana.

Na kamenici je prikazao odrasla bradatog čovjeka kako se križa blagoslovljenom vodom.

Datum izrade uklesao je slovima  Č H J A, koja u brojčanoj vrijednosti znače:  1631.

 

3.   BAŠČANSKA PLOČA

Ona je najdulji naš stari glagoljski natpis uklesan oko 1100. godine na lijevoj ploči nekadašnje pregrade, koja je u opatijskoj crkvi sv. Lucije kraj Baške na otoku Krku odvajala redovnički kor monaha-glagoljaša od prostora za vjernike. Pismo Baščanske ploče pripada razvojnom stupnju prijelaza starije, oble glagoljice u hrvatsku, uglatu glagoljicu. jezik Baščanske ploče je živ, stari hrvatski jezik, čakavština, prožeta elementima liturgijskog crkvenoslavenskog.

Ploča je više od stotinu godina predmet jezičnih, paleografskih, historiografskih i arheoloških istraživanja.

Pretočen u današnji hrvatski književni jezik taj tekst glasi:

 

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoje dane Svetoj Luciji, i svjedoci: Desimira, župan Krbave, Martin u Lici, Pribineža, posal u Vinodolu, Jakov na Otoku. Da tko to poreče, neka ga prokune Bog i dvanaest apostola i četiri evanđelista i sveta Lucija, amen. Da tko ovdje živi. moli za njih Boga.

Ja opat Dobrovit, zidah crkvu ovu s moje braće devetero u dane kneza Kosmata koji vladaše svom Krajinom. I bješe u te dane Mikula u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.

 

Danas je Baščanska ploča na počasnom mjestu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu a u crkvi sv. Lucije nalazi se njezina kopija.

 

4.  PLOMINSKI NATPIS

Tako je nazvan kameni reljef s grubo uklesanim likom Silvana, ilirsko-rimskog božanstva životinja i raslinja. On u ruci nosi mladu, prolistalu granu. Reljef potječe iz   kasnog rimskog doba.

Gradeći crkvu sv. Jurja u Plominu u Istri tadašnji graditelji ugradili su ovaj kamen u vanjski dio njezina zapadnog zida, jer su bili uvjereni da je u tom liku pretočen sv. Juraj, proljetni svetac, zaštitnik usjeva, stoke, težaka i pastira.

Natpis na kamenu, pisan starom oblom glagoljicom, potječe iz XI. stoljeća i glasi:

S E    E    PIS...   što znači  „Ovo je pisao S…

 

5.  KNINSKI ULOMAK

Otkriven je u iskopinama crkve sv. Bartola u Kapitulu kod Knina u Dalmaciji a potječe iz XI _ XII. stoljeća. To je ulomak luka ukrašen romaničkom lozicom a na njemu je dio natpisa u kome se miješaju glagoljska i ćirilska slova:

O Č J u    P R E M I ….

 

6.  KRČKI NATPIS

U početku je stajao na nekoj zgradi, na redovničkoj crkvi ili na samostanu  MONAHA-GLAGOLJAŠA u gradu Krku, jer kao graditelj spominje opata Maja i redovnike koji redom imaju stara hrvatska narodna imena: Radonja, Rugota, Dobroslav. Natpis je uklesan hrvatskim jezikom i starom, oblom glagoljicom u XI. stoljeću a glasi:

SE   (tj. ovo)  zida  MAJ   OPAT I RADONJA, RUGOTA, DOBROSLAV

 

7.  VALUNSKA PLOČA

Nađena je na trijemu pred crkvom sv. Marka na groblju iznad Valuna u nekadašnjem naselju Bućev iz kojeg se razvio današnji Valun. Nastala je u XI. stoljeću a na njoj je uklesan dvojezični natpis. Prvi redak pisan je hrvatskim jezikom i slovima oble glagoljice. Drugi i treći redak pisani su srednjevjekovnim latinskim jezikom i slovima latiničkog pisma tzv. karolinom.

Ploča je pokrivala grob u kome su počivala tri pokoljenja: baka koja se zvala Teha, sin koji se zvao Bratohna i unuk koji se zvao Juna. Tako su u ono vrijeme glasila naša narodna imena:

TEHA  SIN  V(NU)K  JUNA

TEHA ET FILIUS EIUS BRATOHNA ET IUNNA NEPUS EIUS

Dvojezičnost Valunske ploče odražava stanje tadašnjeg pučanstva na otoku Cresu – suživot starog romanskog i novog hrvatskog žiteljstva u XI. stoljeću. Original Valunske ploče čuva se u valunskoj župnoj crkvi.

 

8.  SUPETARSKI ULOMAK

Ulomak kamene grede s ćirilskim i glagoljskim natpisom XII. stoljeća, otkriven u urušenom materijalu samostanskog zida u Sv. Petru u Šumi u srednjom Istri.

U prvom redu ćirilicom je zapisana riječ:  A M E N  kao završetak neke molitve ili pobožna uzdaha, a u drugom retku glagoljicom je zabilježeno muško ime 

 I E K O V    M…     odn.      J A K O V

 

9.  GRDOSELSKI ULOMAK

Grdoselo u srednjoj Istri danas je selo a u srednjem vijeku bio je to utvrđeni feudalni grad, kome se još i danas vide ruševine. Kraj toga grada bile su podignute dvije crkve, koje su već odavno porušene.

U jednoj od njih nalazio se i ovaj stari glagoljski natpis iz XII. stoljeća. Pismo mu stoji na prijelazu stare u noviju, uglatu, hrvatsku glagoljicu.  natpis više nije čitav, pa se na ulomku mogu pročitati samo ostaci pojedinih riječi u četiri retka:

O L T A R E     S (V E) T A M A     G O L O B    S   TI (N A) NA    A    P A N G R A C

Iz tih podataka naziremo da je na natpisu bila zabilježena posveta nekog oltara u čast dvjema sveticama i da je u to vrijeme upravljao crkvom pop GOLOB iz TINJANA, kapelan grdoselskog kneza PANKRACIJA.

 

10.  PLASTOVSKI ULOMAK

Otkriven je slučajno u iskopima pred seljačkom kućom u Plastovu (selo u okolici Skradina u Dalmaciji). Dio je ploče s natpisom iz XI_XII. stoljeća u kome se miješaju glagoljska i ćirilska slova.

P E T R A     ?    I J U     M U     U Ž U     T U E G A    B R A

Iz krnjeg teksta ulomka može se sigurno izdvojiti ime PETRA u prvom redu.

 

11.  KUSTODIJA IZ VRHA

Kustodija je kameni ormarić sa zaključanim vratašcima, ugrađen u crkveni zid blizu oltara u kojem se u srednjem vijeku pohranjivala euharistija.

Kustodiju iz Vrha u Istri klesao je 1463. godine pučki istarski klesar, prisni „naivac“,  mojstar Benko iz Sučerge“, sela u Koparštini. Komponirao ju je po uzoru poliptiha kasne mletačke gotike. u sredini je prikazao uskrslog Krista (u sarkofagu), okružena anđelima. Nad Kristom je lik Boga Oca, koji blagoslivlje Sinovljevu otkupiteljsku žrtvu, dok su dolje,oko niše za euharistiju, svete žene na grobu Kristovu.

Na svom dijelu potpisao se uzorno klesarskim znakovima glagoljskog ustava:

Č. U. M. V   (=1463)  T O    D E L A    M O I S T A R      B E N K O     I (Z)  S U Č R G E

 

12.  RELJEF SV. MARTINA IZ SENJA

Kameni reljef s likom sv. Martina biskupa izrađen je oko 1330. godine za oltar svečeve kapele kraj glavne prilazne ceste na periferiji grada Senja. Lijevo i desno uz lik sveca uklesan je glagoljicom natpis:

S V E T I     M A R 'T I N'

 

13.  NATPIS IZ OSORA

Izvan zidina grada Osora, na obali uvale Bijar, koja je bila osorska luka i zimovalište brodova, podigli su franjevci, trećoreci-glagoljaši, svoj samostan. Gradili su ga postepeno uz stariju crkvu sv. Marije. Na zidovima crkve i samostana ima nekoliko uklesanih glagoljskih natpisa koji bilježe vrijeme različitih gradnji i dogradnji. Ovaj natpis predstavlja datum odn. godinu 1633. uklesan glagoljicom, kaligrafiranim kurzivom:

Č . H . J . V.

Nalazi se na nadvratniku, nad zapadnim ulazom u samostan. 

 

14.  SENJSKA PLOČA

Senjskom pločom nazvani su ulomci razbijene ploče (pluteus) koja je bila dio crkvene pregrade (septum). Pregrada se nalazila u nekoj staroj senjskoj crkvi, gdje je dijelila svećenički prostor oko oltara (prezbiterij) od lađe tj. od prostora za vjernike.

Senjska ploča bila je oblikom vrlo slična Bašćanskoj ploči, pa je njezinim gornjim rubom tekla bordura s ornamentom lozice a pod bordurom bio je uklesan glagoljski natpis dug desetak redaka. nastala je početkom XII. stoljeća. U našem lapidariju izložena je rekonstrukcija gornje trećine Senjske ploče jer su se samo od te gornje trećine sačuvali ulomci. Suvislo se može rekonstruirati privi redak natpisa koji sadrži, jednako kao i na Bašćanskoj ploči, kršćansku invokaciju:

V    I M E     O T J C A    I   S (I) N A    I    S (V E) T O G J A    DUHA

odn.  U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA

 

Glagoljica je nekada prožimala naš javni i privatni život, ona je u hrvatskim krajevima postala, i mnogo stoljeća ostala, naše nacionalno pismo.

 

Tekst: dr. Branko Fučić

Iz brošure:  Glagoljski lapidarij Valun 1988. god.  

 

 

Kontakt:

Otvoreno:

Ožujak-Svibanj od 9 do 15 / zatvoreno nedjeljom /
Lipanj-Rujan od 9 do 19 svaki dan

Adresa:

Puntarka nova d.o.o.
Nikole Tesle 17
HR - 51550 Mali Lošinj

OIB:

HR90627068602

ID code:

HR-B-51-040164898

Telefon :

+385 51 232 016

e-mail:

puntarka@ri.t-com.hr